SHARE Fondacija je 19. oktobra 2026. objavila nove nalaze o targetiranju naprednim špijunskim softverom u Srbiji. Prema njenom saopćenju, forenzička analiza u saradnji s Citizen Labom potvrdila je infekciju telefona rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića softverom Pegasus tokom 2026. godine. Za tužilačkog saradnika Radeta Bajića navodi se Appleovo upozorenje o targetiranju, što ne treba predstavljati kao istovjetan javno opisan nalaz.

Radio Slobodna Evropa prenio je Đokićev zahtjev za istragom i naveo da BIA i MUP Srbije nisu odgovorili na upit tog medija. Iz dostupnih podataka u ovom tekstu ne utvrđujemo ko je naručio ili izveo napade. Ozbiljan tehnički nalaz i odgovornost konkretne osobe ili institucije različita su pitanja.

Zašto je vijest važna i u BiH

Regionalna vijest o nadzoru važna je novinarima, pravnicima, aktivistima i drugim osobama koje čuvaju povjerljive kontakte. Telefon nije samo lični album i imenik; često je ulaz u elektronsku poštu, poslovne razgovore i dokumente. To ne znači da je svaka osoba u BiH meta istog softvera. Ne postoje podaci u ovom istraživanju na osnovu kojih bismo takvu tvrdnju iznijeli.

Naša urednička poruka je da se rizik procjenjuje prema okolnostima, a ne samo prema zanimanju ili strahu izazvanom naslovom. Važno je razlikovati opću zaštitu uređaja od stručnog odgovora na konkretno upozorenje. Jedan univerzalni savjet, jedna aplikacija ili jedan simptom ne mogu pokriti sve situacije. Posebno ne treba obećavati da se napredni nadzor može pouzdano dijagnosticirati za nekoliko minuta.

Upozorenje o targetiranju nije isto što i dokaz svake posljedice

Apple objašnjava sistem svojih obavijesti kao upozorenja visokog stepena pouzdanosti o individualnom targetiranju. Kompanija navodi da ne pripisuje napade određenom akteru ili geografskoj regiji. Obavijest zato treba shvatiti ozbiljno, ali ona sama ne odgovara na pitanja ko je operater, koji su podaci preuzeti i koliko je dugo trajao pristup.

Ta razlika važna je i pri čitanju današnje vijesti iz Srbije. Ne treba spajati forenzički potvrđenu infekciju jednog uređaja, upozorenje za drugu osobu i tvrdnju o identitetu napadača u jednu navodno dokazanu činjenicu. Ovo nije relativiziranje nalaza. Precizno razdvajanje nivoa dokaza pomaže da se ozbiljan slučaj istraži bez dodavanja neprovjerenih zaključaka.

Kako provjeriti autentičnost Appleove obavijesti

Apple preporučuje da korisnik samostalno pristupi adresi account.apple.com i nakon prijave provjeri prikaz obavijesti. Prava upozorenja ne traže slanje lozinke ili koda, instaliranje aplikacije ili otvaranje priloga radi provjere. Ako poruka traži upravo to, nemojte postupiti samo zato što izgleda uvjerljivo ili koristi poznat logotip.

Ne prosljeđujte pristupne kodove navodnom tehničaru u privatnoj poruci. Sačuvajte upozorenje i za nastavak komunikacije dogovorite pouzdan kanal sa stručnom podrškom.

Šta Lockdown Mode može, a šta ne obećava

Appleov Lockdown Mode namijenjen je malom broju ljudi izloženih izuzetno sofisticiranim napadima. Uključivanje ograničava pojedine funkcije poruka, pregledanja weba i povezivanja radi smanjivanja površine napada. To nije običan način rada bez ikakvog uticaja na korisničko iskustvo. Neke stranice i funkcije mogu raditi drugačije ili biti nedostupne.

Na podržanom iPhoneu opcija se nalazi u postavkama privatnosti i sigurnosti, a uključivanje podrazumijeva ponovno pokretanje prema uputi sistema. Za sve uređaje treba koristiti aktuelnu zvaničnu dokumentaciju. Ovdje ne tvrdimo da uključivanje tog režima dokazuje uklanjanje ranije infekcije, niti da daje apsolutnu zaštitu. Za osobu koja je dobila upozorenje on je dio ozbiljnijeg odgovora, ne zamjena za procjenu slučaja.

Šta korisnik Androida može uraditi bez lažnih obećanja

Google preporučuje zadržavanje uključenog Play Protecta, dok dokumentacija za razvojne stručnjake opisuje provjeravanje potencijalno štetnih aplikacija. To je važan sloj osnovne zaštite. Ipak, rezultat provjere aplikacija ne treba predstavljati kao potpunu forenzičku potvrdu da nikakav sofisticirani napad nije moguć ili da se nikada nije dogodio.

Za svakodnevnu zaštitu korisno je provjeriti ažuriranja, dostupne sigurnosne postavke i aplikacije koje imaju osjetljive dozvole. Ne instalirajte nepoznat alat samo zato što reklama obećava otkrivanje Pegasusa. Različiti modeli i verzije sistema imaju različite mogućnosti, pa korake treba prilagoditi uređaju. Ne nudimo univerzalno dugme koje svaki Android pretvara u uređaj otporan na svaku prijetnju.

Kada tražiti stručnu pomoć

Access Now Digital Security Helpline pruža podršku ugroženim pojedincima i organizacijama, posebno civilnom društvu, uključujući pitanja sigurnih komunikacija i naprednih prijetnji. Ako dobijete vjerodostojno upozorenje ili imate konkretne razloge za sumnju, opišite okolnosti i pitajte kako sigurno dostaviti potrebne podatke. Nemojte nasumično slati cijelu sigurnosnu kopiju telefona neprovjerenom kontaktu.

Amnesty International Security Lab naglašava da Mobile Verification Toolkit nije alat namijenjen samoprocjeni krajnjih korisnika. Za njega su potrebni znanje forenzike i rad s komandnom linijom. Opis njegovih alata također upozorava na granice otkrivanja najnovijih prijetnji. Odsustvo jednog poznatog indikatora nije automatski dokaz potpune sigurnosti.

Naš praktični prijedlog je pripremiti kratku vremensku liniju: kada je stigla obavijest, na koji račun, kakav uređaj koristite i jeste li već nešto mijenjali. Za ozbiljnu sumnju tražite stručnu uputu prije brisanja uređaja ili pokušaja samostalnog čišćenja, jer takve promjene mogu otežati kasniju analizu. Neposrednu zaštitu i čuvanje tragova treba uskladiti prema konkretnom riziku.

Organizacija treba plan, ne samo odgovornog pojedinca

Redakcija ili udruženje može unaprijed dogovoriti kome zaposleni prijavljuju upozorenje i kojim kanalom nastavljaju komunikaciju. Nije korisno da osoba mora sama odlučiti kome poslati povjerljivu poruku dok je pod pritiskom. Urednički preporučujemo kratak interni postupak koji razdvaja tehničku procjenu, zaštitu kontakata i javno komuniciranje nalaza.

Jednako je važno ne stigmatizirati osobu koja prijavi problem. Napredni napad ne mora biti posljedica nepažljivog klika; SHARE u opisanom slučaju navodi napad bez korisničke interakcije. Fokus treba biti na provjeri i zaštiti, a ne na automatskom okrivljavanju korisnika. Tvrdnje o napadaču objavljuju se tek s odgovarajućim dokazima.

Današnji nalazi zato su povod za preciznije postupanje, ne za paniku. Pouzdana procjena i pažljivo upravljanje podacima važni su i u razvoju drugih digitalnih sistema, temi koju smo obradili nakon AI samita u Sarajevu. Najkorisniji naredni korak je pouzdan kanal pomoći i razuman plan, bez obećanja čudesnog skeniranja ili sigurnosti bez izuzetka.

Ko treba vidjeti podatke o incidentu

Urednička preporuka organizacijama je da prije slanja materijala odrede najmanji potreban krug ljudi. Osoba koja odobrava odsustvo zaposlenika ne mora nužno dobiti sadržaj povjerljivih razgovora. Tehničkom stručnjaku možda trebaju podaci koji nisu potrebni uredniku javnog saopćenja. Razdvajanje uloga smanjuje nepotrebno širenje osjetljivih informacija i olakšava kasniju evidenciju ko je šta dobio.

Ako se slučaj javno objavljuje, opis treba jasno razlikovati datum otkrića od mogućeg perioda napada. Također treba navesti ko je proveo analizu i koje su granice zaključka. Tvrdnja da je uređaj bio zaražen nije isto što i dokaz da je pročitana svaka poruka. Takvu razliku vrijedi zadržati i kada je pritisak da se brzo objavi upečatljiv naslov.

Za pojedinca je korisno zapisati pitanja na koja želi stručni odgovor: kako nastaviti sigurno komunicirati, treba li uključiti poslodavca i koje podatke zasad ne treba mijenjati. Nije potrebno unaprijed znati tehničku dijagnozu da bi se zatražila pomoć. Važno je opisati ono što se stvarno dogodilo, a pretpostavke jasno označiti kao pretpostavke.