Treći Kiss the Future AI Summit održan je u Sarajevu 15. i 16. oktobra 2026, a završni izvještaji objavljeni su narednog dana. Prema saopćenju koje prenosi Source.ba, organizatori navode više od 2.500 učesnika i preko 70 stručnjaka. Te brojke prenosimo uz atribuciju, ne kao vlastito nezavisno prebrojavanje posjetilaca.

Za domaću tehnološku scenu važniji nastavak od veličine skupa jeste pitanje šta ostaje nakon prezentacija: znanje koje se može primijeniti, kvalitetniji razvojni postupak i veze s ljudima koji grade sisteme. U ovom tekstu odvajamo potvrđeni program i izvještaje od uredničkog okvira za programere. Ne pripisujemo govornicima zaključke koje nismo čuli niti konferenciji garantovane poslovne rezultate.

Šest programskih cjelina na tri lokacije

Službena stranica samita prikazuje šest tematskih programskih cjelina raspoređenih tokom dva dana u Narodnom pozorištu, Bosanskom kulturnom centru i Pozorištu mladih. Izraz šest pozornica u programu zato ne treba zamijeniti tvrdnjom da je događaj imao šest različitih zgrada. Organizacija povezuje poslovnu strategiju, inženjering, finansije i usklađenost, kreativni rad, industriju i istraživanje.

Poslovne novine u izvještaju o otvaranju potvrđuju raspored na tri sarajevske kulturne lokacije i opisuju teme centralnog programa. Promotivne ocjene da je skup najveći ili vodeći ovdje ne koristimo kao izmjerenu tržišnu rang-listu. Za čitaoca je korisnije znati šta je program obuhvatio i kome je bio namijenjen.

Inženjerski program nije samo predstavljanje alata

Engineering Stage najavljivao je tehničke razgovore o arhitekturama, radu sistema i skaliranju primjene. Jedna programska tema bavila se pitanjem šta ostaje važno kada je pisanje koda sve lakše, uz naglasak na podacima i poslovnom kontekstu. Program predstavlja namjeru sadržaja, dok završni izvještaj potvrđuje održavanje skupa; to nisu identični dokazi o svakom pojedinačnom izlaganju.

Urednički zaključak je da brzina pisanja koda nije ista mjera kao korisnost gotovog sistema. Softver može izvršiti tehnički ispravan upit nad pogrešno shvaćenim poslovnim pojmom. Ako jedna firma prihod definiše po izdatoj fakturi, a druga po naplaćenom iznosu, identična riječ ne mora značiti isti rezultat. Takav nesporazum ne nestaje samo zato što je implementacija brža.

Za programera je zato vrijedan rad na razjašnjavanju zadatka: koji ulaz postoji, šta izlaz treba predstavljati i ko potvrđuje da je rezultat koristan. Ovo nije tvrdnja da se sintaksa više ne treba poznavati. To je objašnjenje zašto automatizacija jednog dijela procesa ne uklanja potrebu za provjerom pretpostavki, integracije i ponašanja cijele aplikacije.

Dobar demo i dobra evaluacija odgovaraju na različita pitanja

Hugging Face u vodiču o evaluaciji razlikuje poređenje na zajedničkim benchmarkovima od provjere u uslovima stvarne primjene. Rezultat na unaprijed odabranom skupu koristan je, ali treba razumjeti njegova ograničenja. Uspješan demonstracijski primjer ne pokazuje automatski kako sistem radi na svim zadacima koje će korisnici poslati.

Za domaći tim praktičan zadatak je napraviti mali skup reprezentativnih slučajeva iz vlastitog proizvoda, uz odgovarajuću zaštitu podataka. Treba uključiti običan slučaj, nejasan upit, nedostajuću informaciju i situaciju u kojoj je tačan odgovor da sistem nema dovoljno osnova. Ovdje se radi o uredničkom prijedlogu testiranja, ne rezultatima testova provedenih na samitu.

Jednako je važno unaprijed napisati šta se smatra prihvatljivim odgovorom. Ako ocjena ostane na dojmu da odgovor lijepo zvuči, teško je porediti verzije. Precizan kriterij može biti ispravno prepoznata činjenica, naveden izvor ili odbijanje neosnovane radnje. Koji kriterij ima smisla zavisi od zadatka, a ne od toga koji je model u tom trenutku najpopularniji.

Brzina odgovora nije jedini tehnički trošak

Dokumentacija projekta vLLM razlikuje benchmarkove latencije, propusnosti i pokretanja sistema. To su različita pitanja: koliko korisnik čeka, koliko zahtjeva se može obraditi i šta se dešava pri početku rada. Jedan uspješan broj ne opisuje sve. Tehničke alate navodimo kao izvor pojmova, a ne kao obaveznu platformu koju svaki bh. tim treba izabrati.

U vlastitom poređenju treba zabilježiti uslove pod kojima je mjerenje urađeno. Dužina ulaza, broj istovremenih zahtjeva i raspoloživi resursi mogu mijenjati značenje rezultata. Ako se porede različiti uslovi bez bilješke, tim može optimizovati prikaz na prezentaciji, a ne iskustvo stvarnog korisnika. Za poslovnu odluku potreban je pregled kvaliteta, vremena i troška za isti relevantan zadatak.

Odgovornost ostaje i kada dio rada preuzme model

NIST-ov AI Risk Management Framework dobrovoljni je okvir za upravljanje pouzdanošću i rizicima tokom razvoja i korištenja AI sistema. Ne predstavlja novi zakon BiH. Koristan je kao struktura pitanja o tome šta se gradi, kako se provjerava i ko reaguje kada se pojavi problem koji utiče na korisnika.

Za tim koji uvodi AI funkciju korisno je definisati kome sistem smije pomoći, kojim podacima pristupa i koju radnju ne smije samostalno potvrditi. Ako aplikacija samo sastavlja nacrt, granica je drugačija nego kada mijenja zapis ili šalje poruku. Odluka o toj granici treba biti dio dizajna proizvoda, a ne neizgovorena pretpostavka programera i naručioca.

Istraživanje i kreativni program imaju drugačije ishode

Research Stage u službenom programu bio je usmjeren na istraživačke radove i razmjenu akademskog i inženjerskog znanja. Create & Grow program obraćao se kreativnim, marketinškim i operativnim timovima. Ta razlika je korisna: naučni rezultat, praktična radionica i poslovni razgovor ne treba da se ocjenjuju potpuno istim mjerilom.

Student može iz razgovora izvući istraživačko pitanje ili kontakt mentora, dok mali razvojni tim traži provjerljiv način da riješi konkretan problem korisnika. Kreativni tim može dobiti bolji postupak pripreme materijala. To su mogući pravci koristi, ne dokaz da su ih svi učesnici već ostvarili. Njihov stvarni rezultat pokazuje nastavak rada nakon događaja.

Kako konferencijsku bilješku pretvoriti u provjerljiv rad

Koristan nastavak može imati tri kratka dijela: ideja koja vrijedi probati, pretpostavka koju treba provjeriti i rezultat koji bi opravdao dalje ulaganje. Uz bilješku treba ostaviti izvor i kontekst, kako se izjava iz promotivne prezentacije ne bi kasnije prepričavala kao univerzalna tehnička činjenica. Time se znanje pretvara u zadatak koji tim zaista može završiti.

Prije širenja nove funkcije dobro je imati početnu verziju s kojom se rezultat poredi. Ako se istovremeno promijene model, podaci i korisnički tok, teže je znati šta je proizvelo poboljšanje ili grešku. Postepena provjera ne umanjuje ambiciju; omogućava da se napredak pokaže konkretnim dokazom, umjesto dojmovima sa sve složenije demonstracije.

Za povezanu, ali drugačiju poslovnu perspektivu pogledajte naš tekst o forumu u Žepču i pitanjima malih firmi. Sarajevski samit otvara poseban prostor za inženjersku i istraživačku zajednicu. Njegov dugoročniji značaj treba pratiti kroz projekte, saradnje i provjerljiva unapređenja koja ostanu nakon što se pozornice ugase.

Pri bilježenju testa vrijedi sačuvati i primjer pogrešnog izlaza, ne samo najbolji odgovor. Tim tada može provjeriti je li naredna izmjena riješila stvarni problem ili samo promijenila stil odgovora. U uredničkom smislu to je mali, konkretan način da se konferencijska priča o kvalitetu prevede u dokaz koji se može ponoviti i pokazati drugom članu tima.