Od tri oblika kuge, plućna je ona koje se epidemiolozi najviše boje. Razlog je jednostavan i zastrašujuć: za razliku od ostalih, ne treba joj buha ni glodavac. Dovoljan je čovjek koji kašlje.

Kako plućna kuga napada tijelo

Plućnu kugu izaziva ista bakterija kao i ostale oblike, Yersinia pestis. Razlika je u tome gdje se nastani. Kod plućne kuge bakterija napada pluća i izaziva tešku, brzo napredujuću upalu. Može nastati primarno, udisanjem bakterije, ili sekundarno, kad se neliječena bubonska kuga proširi krvlju do pluća.

Simptomi se javljaju naglo, obično jedan do tri dana nakon zaraze. Visoka temperatura, glavobolja, slabost, pa onda kašalj koji brzo postaje vlažan, s krvavim ili sluzavim ispljuvkom, bol u prsima i sve teže disanje. U tom trenutku stvar ide nizbrdo vrlo brzo.

Zašto je jedini zarazni oblik

Ovo je ključ cijele panike. Bubonski i septički oblik ne prenose se direktno s čovjeka na čovjeka. Plućna se prenosi. Kad zaražena osoba kašlje ili kiše, u zrak izbacuje sitne kapljice pune bakterija. Osoba u blizini ih udahne i lanac se nastavlja. Zato se oko sumnjivih slučajeva odmah uvode karantin i maske, kao što je urađeno u bolnici u Šelehovu.

Dobra vijest u svemu: za prijenos je obično potreban bliski kontakt, nekoliko sati u istoj prostoriji sa bolesnom osobom. Plućna kuga se ne širi kao gripa preko pola grada u jednom danu. Zato SZO, kako prenosi i PBS, rizik izvan Rusije procjenjuje kao vrlo nizak.

Smrtnost i vrijeme

Brojke su surove. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, neliječena plućna kuga je gotovo uvijek smrtonosna. Prozor za djelovanje mjeri se satima, ne danima. Zato je pravilo medicine jasno: kod sumnje se ne čeka laboratorijska potvrda, nego se antibiotik daje odmah. S pravovremenom terapijom smrtnost pada drastično.

Veza s ruskim slučajem

Upravo zbog ovoga je smrt laborantice u Irkutsku izazvala takvu reakciju. Žena je imala tešku upalu pluća i radila je u instituciji koja se bavi kugom. Spoj tih činjenica digao je sumnju na plućnu kugu. Ali sumnja nije dijagnoza. Ruske vlasti tvrde da kuge nema, a SZO i dalje čeka ime patogena. Cijeli slijed događaja opisan je u glavnom tekstu o kugi u Rusiji.

Ako vas zanima kako prepoznati simptome i šta tačno liječnici daju, pogledajte tekst o simptomima i liječenju kuge. A za istorijski kontekst, zašto nas riječ kuga toliko plaši, tu je priča o crnoj smrti.